Šta je reglaža trapa i zašto je važna?

Šta je reglaža trapa i zašto je važna?

Šta znači „reglaža trapa“ – Reglaža trapa (takođe poznata i kao centriranje trapa) podrazumeva precizno podešavanje uglova točkova na vozilu prema fabričkim specifikacijama. To uključuje poravnavanje prednjeg trapa vozila tako da točkovi stoje paralelno i okomito u odnosu na put, odnosno da odgovaraju vrednostima zadatim od strane proizvođača. Na taj način se obezbeđuje da vozilo vozi pravo, bez neželjenog skretanja – što ga čini bezbednijim i stabilnijim pri vožnji. Pravilno poravnan trap omogućava i da se gume ravnomerno troše, dok neispravna podešavanja ubrzavaju i neravnomerno habanje pneumatika.

Error! Filename not specified.

Zašto je važna reglaža trapa

Pravilno podešen trap je ključan za bezbednost i ekonomičnost vožnje. Kada su uglovi točkova podešeni po fabričkoj normi, auto se ponaša predvidljivo: stabilno drži pravac, miran je pri većim brzinama i precizno reaguje pri kočenju i skretanju. Neispravan trap može uzrokovati da vozilo vuče u stranu ili da nervozno reaguje pri upravljanju. Posledica loše optike je i ubrzano neravnomerno trošenje guma – jedna strana pneumatika će se brže izlizati nego druga. Neravnomerno trošenje ne samo što skraćuje vek guma, već i povećava otpor kotrljanja, a time i potrošnju goriva.

Error! Filename not specified.

Kada je potrebno raditi reglažu trapa

Reglaža trapa se obično radi kada primetite bilo koji od sledećih simptoma:

  • Vozilo vuče u stranu: Auto konstantno vuče levo ili desno prilikom vožnje, uprkos usmerenosti volana pravo.


  • Volan stoji nakrivljen pri vožnji pravo: Iako vozilo ide pravolinijski, volan vam ostaje ukošen, a ne centriran.


  • Neobičan otpor pri upravljanju: Priteže pri skretanju ili se volan daje kraće nego obično, što signalizuje nepravilnu geometriju trapa.


  • Neravnomerno trošenje pneumatika: Gume se troše više na spoljašnjem ili unutrašnjem rubu, što jasno ukazuje na pogrešno podešene uglove točkova.


Pored ovih znakova, nakon bilo kakvih intervencija na ovjesu treba obavezno uraditi centriranje trapa. Naime, posle zamene amortizera, opruga, krajnjih zglobova (spona), kuglastih zglobova, silen-blokova i sličnih delova, fabrička geometrija se može promeniti, pa je centriranje tada neophodno. Preventivno podešavanje trapa pomaže da se problemi otkriju i otklone na vreme, pre nego što dovedu do većih oštećenja ili rizika u vožnji.

Kako se obavlja reglaža trapa

Reglaža trapa danas se izvodi na preciznim kompjuterskim mašinama za geometriju. Vozilo se smesti na servisnu platformu, a na svaki točak postave se specijalni senzori – tzv. merne glave – povezani sa računarom. Ove glave očitavaju tačan položaj svakog točka u odnosu na vozilo. Kompjuter upoređuje očitane podatke sa fabričkim tolerancijama i izračunava koliki je odstupanje. Zatim tehničar pomoću hidraulike ili alatki fino podešava elemente trapa (kao što su zatezači, zglobovi i zupčanici) sve dok ugaoni položaji točkova ne uđu u dozvoljene okvire. Na kraju se proverava da li je volan centriran sa novom geometrijom i vrše se eventualne korekcije. Ovaj proces je danas brz i vrlo precizan – najčešće traje oko 15–30 minuta za kompletan prednji trap, zavisno od stanja vozila.

Error! Filename not specified.

Koliko često se preporučuje praviti centriranje trapa?

Iako ne postoji striktno pravilo, praksa savetuje da se centriranje trapa radi otprilike na svakih 15.000–20.000 pređenih kilometara, odnosno barem jednom godišnje kod prosečne upotrebe. Ako vozite po veoma lošim putevima, često naletite na ivičnjake, rupčage ili grube prepreke (ležeće policajce), geometrija trapa može da se poremeti i ranije. Takođe, centriranje je preporučljivo nakon svake ozbiljnije saobraćajne nezgode, čak i laganog udarca, jer i najmanji pomak šasije može promeniti ugaone vrednosti. Ukratko, preventiva nikada nije na odmet – pravilna optika trapa treba da se proverava redovno, da vozač ne bi „zaspao“ na nepravilnosti u vožnji.

Kontrola i zamena delova vešanja i trapa

Stanje mehaničkih delova vešanja trapa direktno utiče na mogućnost ispravne optike. Zbog toga treba redovno proveravati sledeće komponente i po potrebi ih zameniti:

  • Krajevi spona (krajnji zglobovi upravljača) – Prenose silu volana na točkove. Istrošeni ili klimavi zglobovi izazivaju popuštanje u upravljanju i ubrzano trošenje pneumatika. Zbog bezbednosti, nabavljajte kvalitetne krajnje zglobove i redovno proveravajte njihov radijalni „luk“.


  • Kuglasti zglobovi (kugle upravljača) – Omogućavaju zakretanje točkova. I oni se vremenom mogu trošiti ili klimati. Oštećenje se obično oseća kao kliktanje pri promenu smerova ili kao labav volan.


  • Amortizeri – Prigušivači (amortizeri) održavaju kontakt točkova sa podlogom. Istrošen amortizer dozvoljava preveliko njihanje (osciliranje) trapa, što često rezultira neravnomernim trošenjem guma i lošijom kontrolom vozila. Amortizeri se vremenom troše (često počnu da curi ulje) i potrebno ih je menjati na obe strane. Na Altema.rs možete pronaći alat i opremu za pravilan servis amortizera prilikom zamene.


Error! Filename not specified.

Pored navedenih, treba proveriti i druge delove sistema vešanja: silen-blokove (bučnice) na ramenima i stabilizatoru, ležajeve točkova i opruge. Svi ovi elementi moraju biti neoštećeni i bez viška buke. Eventualna zamena istrošenih buragina, ležajeva ili ventila točkova ne samo da poboljšava vožnju, nego i omogućava da daljim centriranjem trapa dobijete optimalnu geometriju vozila.